Skip to content
Januar 30, 2016 / Allahov rob

Dova – oruzje vjernika (9): Mudrost u odgadjanju uslisavanja dove

  1. Mudrost u odgadjanju uslisavanja dove

 

Ovdje cemo govoriti o nekim mudrostima i koristima u tome da nam se dova ne uslisa, ili da se ne uslisa odmah.

”Zasto Allah ne ispuni neke dove?” Pitanje samo po sebi je pogresno postavljeno, jer kako smo vec naucili tokom ovog predavanja, Allah udovoljava bas svakoj dovi. Naveli smo puno ajeta i hadisa kao dokaz da Allah uslisava svaku dovu, samo je njeno ispunjenje mozda u obliku koji molilac ne prepoznaje. Mozda ti Allah nece dati bas to sto si trazio dovom, ali ce te umjesto toga, zbog dove koju si Mu uputio, zastititi od nekog zla koje ti je bio propisao; ili ce ti dati nesto sto je bolje za tebe od onoga sto si ti sam trazio. Ali sigurno ce ti Allah odgovoriti na sve dove.

Dakle ovo je prvo sto moramo uvidjeti. Mnogi muslimani se pitaju, zasto mi Allah ne uslisava dovu…? 

Dragi brate i sestro, ako slijedis uslove i manire dove, a cuvas se od onoga sto je zabranjeno u dovi, dakle pridrzavas se svega dosad naucenog, znaj da ce ti Allah sasvim sigurno uslisati tvoje dove! Zato shvati da trebas preformulisati pitanje: kakva je mudrost u tome da mi Allah odlaze uslisavanje dove; ili u ispunjavanju moje dove na nacin koji ja ne uvidjam, ne vidim, nisam ga svjestan?

Uistinu, ovakva je situacija veliki ispit koji Allah daje vjerniku! Kad Mu cinimo dovu ispunjavajuci uslove i adabe dove, ostavljajuci ono sto je pokudjeno u dovi, a ne vidimo rezultat nasih molitvi, da su uslisane. Ovo je veliko iskusenje, veliki test (fitna) kojim Allah testira nas iman.

Upravo zato moramo razmisljati o nekim od mudrosi koje Allahovo odgadjanje ispunjenja nase dove nosi sa sobom.

  1. a) Najveca mudrost u ovome je cisti iman (vjerovanje) u to da je Allah, subhanehu we te’alaa, El-Malik (Kralj) i kao takav, On ima pravo da radi sta hoce, kad hoce i kako hoce. Kako Allah kaze u Qur’anu:

On neće biti pitan za ono što radi, a oni će biti pitani. (sura 21, ajet 23)

Allah odlucuje o svemu i niko ne moze promijeniti Njegovu Odluku. To je El-Malik; niko nema pravo da zahtijeva ista od njega kao svoje pravo! Ono sto On da, da iz Svoje Mudrosti; a ono sto ne da, ne da iz Svoje Mudrosti. To je jedan vid manifestacije Allahovih Savrsenih Imena i Atributa.

 

  1. b) Priznavanje stvarnog ljudskog statusa.

Priznavanje statusa koji mi imamo kao malo, nejako, potpuno ovisno stvorenje. Stvorenje, a On je Stvoritelj. Mi smo stvorenje – insan – bez ikakvog dobra, bez ikakve urodjene snage da sami od sebe ucinimo ikakvo dobro, osim pomocu snage koju nam Allah Uzviseni od Sebe da. Covjek nema nikakvog prava kod Allaha – Allah ga je stvorio i dao mu sve sto ima, sve – cijelu zemlju mu je podredio!

Covjek nema nikakvo pravo da zahtijeva ista od Allaha, kao da to zasluzuje… e’uzubillah. Covjek treba shvatiti jednu stvar: sta god trazio od ALlaha, to nije njegovo pravo. Vec ako mu Allah to da, onda je to zbog Njegove Mudrosti, Milosti i Pravde; a ako mu to uskrati, da je i to isto tako zbog Njegove Mudrosti, Milosti i Pravde. Covjek je ’abd, rob; a Allah je Rabb, Gospodar; On je Ilaah, Bog Kojeg robovi obozavaju.

 

  1. c) Ovo je vrsta testiranja (fitneta) bez koga ne bismo imali ni iman (vjeru) ni taqwaluk (bogobojaznost).

To je jedna velika korist sa odlaganjem ispunjenja dove. Kadi mas neprijatelja ili se suocavas sa nevoljom i teskocom, tek tad se moze pokazati tvoja hrabrost, ili tvoj kukavicluk. Zato kad se suocis sa fitnom neispunjene dove, onda odgovaras toj fitni onako kako mu’min treba da ucini; strpljenjem, vjerovanjem i uvjerenjem u najbolje. Trebas biti svjestan da Allah testira ljude, da bi pokazao ko je dobar, a ko los; ko je vjernik, a ko licemjer. To je uloga fitne i iskusenja (u obliku velikih teskoca, ili velikih blagodati), kako nas i Qur’an uci:

Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: ’Mi vjerujemo!’ i da u iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu. (sura 29, ajeti 2-3)

Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali – uzviknuli: ’Kada će već jednom Allahova pomoć!?’ Eto, Allahova pomoć je zaista blizu! (sura 2, ajet 214)

Iskusenja u zivotu na ovom svijetu, i kako smo se u njima ponijeli (kao vjernici ili kao nevjernici i grijesnici), su dio testa i dokaz za ili protiv nas kad stanemo pred Allaha Uzivsenog da nas On obavijesti o onome sto smo radili. Jedno od tih iskusenja je i nasa reakcija na dovu cije ispunjenje nismo uvidjeli, ili cije ispunjenje je Allah odlozio kao dio ispita naseg imana. Uzviseni Allah kaze u Casnom Qur’anu:

Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti. (sura 21, ajet 35)

Dakle, u pitanju je mudrost da shvatimo da je to test kojim nas Allah iskusava, da pokazemo kako cemo se mi ponijeti u situaciji kad Mu upucujemo dove, a ne vidimo rezultat tih dova.

 

  1. d) Sljedeca mudrost o kojoj u ovoh situaciji trebamo razmisliti je, da bi ono sto molimo od Allaha da nam ispuni, zapravo moglo biti uzrokom velikog zla, ako bi nam On to dao.

Allah Uzviseni kaze: Ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate. (sura 2, ajet 216)

Vec smo to govorili: mozda zelis jedan odredjeni posao, a u njemu ti lezi propast ako bi ga dobio; ili ako zelis da se ozenis odredjenom djevojkom koja ti se dopada, a Allah zna da bi ti ona bila zla supruga s kojom bi bio nesretan. Allah nam ne kaze uzalud: Allah zna, a vi ne znate! Pa je Njegovo neuslisavanje bas te i takve dove, samo iz Njegove neizmjerne Milosti, Brige i Ljubavi prema nama. A dio naseg testa je da to uvidimo.

Zato uvijek kad Ga molimo za neko dunjalucko dobro, trebamo dodati na kraju: ‘…ako je to dobro za moju vjeru, moj dunjaluk i moj akhiret; onda mi to daj, Allahu!’Allah zna, a mi ne znamo.

Allah Uzviseni spominje takav primjer u Qur’anu; ljudi koji su Ga molili i govorili, da nam Allah da novaca sigurno bismo bili bogobojazni i udjeljivali; pa kad im je dao sto su trazili, oni su postali skrti i arogantni – pa ce ta Allahova Blagodat (novac) biti dokaz protiv njih na Sudnjem Danu; a Allah objasnjava da su to licemjeri do Sudnjeg dana. Dakle, bolje bi im bilo da im dova nije uslisana. Ali Allah je znao da su oni licemjeri i oni su primjer ostalim ljudima. Lahko je munafiku misliti i filozofirati kako bi on bogobojazno postupio u odredjenoj situaciji: ali kad pravi test dodje u stvarnosti, njegovo je ponasanje upravo suprotno onome kako je govorio da bi postupio. To su munafici, licemjeri – oni govore ono sto ne rade. Zato pazi dobro sta molis od Allaha, jer to moze biti ono sto ce ti donijeti propast.

Jednom je Poslanik Muhammed sallallahu alejhi we sellem primio nesto novaca; pa je odmah poceo da ga dijeli. Neki od ashaba ga je upitao: ‘O Allahov Poslanice! Zasto ne udijelis nesto i tome-i-tome? Mislim da je on musliman, i mu’min.’ Ali Rasulullah Muhammed, alejhisselam, nije dao tom muslimanu. Ashab je ponovio svoje pitanje tri puta – ali nista. Na kraju je Allahov Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi we sellem, odgovorio ashabu koji ga je pitao: ’O ti-i-ti. Ponekad volim nekoga vise od drugih ljudi, zato im ne dajem sadaqu; jer se bojim da bi ga zloupotrijebili i da bi to mogao biti razlog da zavrse u dzehennemskoj vatri.’

Sta je rekao Poslanik, alejhisselam, nego da iz ljubavi prema nekome koga voli, a za koga se boji da ne bi polozio ispit (fitnet) novca, takvoga i ne zeli svojom rukom iskusavati i mozda otjerati u vatru.

Vjeruj zato Allahu, kad kaze da je Njegova Mudrost i Hikma su Savrsene, Sveobuhvatne. Vjeruj u Allahovu Mudrost, budi zadovoljan onim sot ti je Allah dao i shvati da ono za sto si Ga molio mozda je samo zlo po tvoj dunjaluk i akhiret. Ne budi poput malog djeteta koje place i trazi slatkise kad je bolesno, a mrsti se na lijek koji bi ga izlijecio, i omogucio mu da ubrzo moze jesti slatkise i osjecati njihov ukus. Nemoj se spustiti na ograniceni nivo shvatanja malog djeteta, misli dugorocno.

Tako i mi moramo shvatiti da je mozda u necemu za sto molimo zlo po nas na duge staze, a da to i ne poimamo. Vjeruj u Allaha! Vjeruj u Allahovu savrsenu Mudrost i Milost!

Poslanik Muhammed, alejhisselam, je rekao: ’Allah Je Milostoviji prema vama nego vase majke!’

Pokusaj to zamisliti – Milostiviji Je od tvoje majke, koja te jer nosila, i rodila, i dojila, i odgojila, i hranila, i bdjela nad tobom…

Jednom dok je bitka bila u toku, ashabi su vidjeli jednu zenu kako sva izbezumljena, nesvjesna bitke koja se vodi, trazi svoje dijete. Kad ga je nasla, privila ga je na grudi i pocela ga dojiti (to je bilo novorodjence). Kad su to ashabi vidjeli, bili su dirnuti miloscu ove majke prema svom djetetu. Poslanik Muhammed, alejhisselam, ih je tad upitao: ’Mislite li da bi ova zena ikad bacila svoje dijete u vatru?’ Odgovorili su: ’Nikad, Allahov Poslanice!’ A on im je rekao: ‘Allah je Milostiviji prema Svojim robovima nego ova zena prema svom djetetu’.

Allah zna sta je najbolje za tebe. Ako uistinu imas iman (vjeru) i taqwaluk (bogobojaznost), shvati da sta god Allah da ti je odredio, je iz najboljeg razloga, i najbolje je. U tome je i sljedeca mudrost odlaganja ispunjenja dove, a to je:

 

  1. e) Allahov izbor je bolji od izbora koji covjek sam sebi izabere.

Sufyan Es-Thewri, jedan slavni rani islamski ucenjak, rekao je: ’Kad ti se dova ne uslisa i ne dobivas ono sto zelis, shvati da ti Allah u stvari daje nesto, jer kad ti ne daje, to nije zato sto je On Skrt – vec zato sto vidi sta je dobro za Njegovog roba i ako ti nesto ne da, onda je to za tvoje dobro.

Drugim rijecima, Sufyan Es-Thewri kaze da, kad ti Allah ne ispuni dovu onako kako si trazio, zahvali Mu na tome, jer ti je znaci On odabrao nesto sto je jos bolje za tebe, vise nego sto ti mozes i zamisliti.

Razmili o prici o Musa (Mojsije) a.s. i Khidru i poukama te price. Khidr je znao ono sto Musa a.s. nije znao. Ma kako cudna njegova djela izgledala Musau, dobro koje je proisteklo iz njih je bilo skriveno u tom trenutku, ali je kasnije izaslo na vidjelo. Khidr je takodje bio Allahov poslanik. ”Mi smo Allahovi i Njemu cemo se vratiti”, uvijek imaj na umu. To nas dovodi i do sljedece mudrosti, a to je:

 

  1. f) Covjek ne zna rezultat (ishod) svoje dove.

Nesto dobro moze donijeti vece zlo, i obratno.

 

  1. g) Ova iskusenja povecavaju iman i priblizavaju te Allahu.

Bez fitni, bez iskusenja ne bismo se priblizili Allahu. Putem iskusenja i tegoba Allah Uzviseni uzvisava ljude jedne iznad drugih.

Poslanik Muhammed, alejhisselam, je rekao: ’Velicina nagrade je proporcionalna ozbiljnosti iskusenja.’ Sto je teze iskusenje koje polozis kao vjernik, to ce biti veca nagrada. Zatim je rekao, alejhisselam: ’Ako Allah voli nekoga, On ga iskusava. Pa ko bude zadovoljan, dobice Allahovo Zadovoljstvo; a ko se razljuti, imace Allahovu srdzbu.’

Sto te Allah vise voli, to ce te vise testirati, da bi ti uzdigao stepene u Dzennetu. On je najtezim ispitima testirao one koje je najvise volio – Svoje Poslanike. Zato zakasnjeli odgovor na dovu ukazuje i na Allahovu ljubav i milost prema robu, i test kojim ga iskusava. Zato reci sebi: ’Allah me mozda ovim iskusava, pa ako se strpim, obrisace min eke grijehe i povisiti mi stepene na dunjaluku i u Dzennetu.’

 

  1. h) Nesto sto izgleda kao lose moze biti uzrokom veceg dobra.

Jedan od islamskih ucenjaka je rekao: ’Ono sto Allahov rob mrzi, bolje je za njega od onoga sto voli. Ovo je zato sto ono sto on mrzi ce biti uzrokom da pojaca svoje dove Allahu, a kad ima ono sto voli, to ce mu odvuci paznju tako da zaboravi doviti Allahu.’

Predivna misao! Kad smi u nevolji, sta se desava – okrecemo se Allahu, molimo Ga da nam olaksa, priblizavamo Mu se molitvama i ibadetom. A kad smo u dobru, to nam odvlaci paznju od ibadeta. Svi to znamo. Zato je ova misao predivna: ono sto mrzis je bolje za tebe, jer ce te pribliziti Allahu!

 

  1. i) To je vrijeme introspekcije.

Kad se dova ne uslisa, to biva uzrokom da covjek zastane, razmisli o svojim grijesima, o svom odnosu sa Allahom, i da promotri svoje stanje i razmisli o zivotu i o sebi, o razlozima zasto mu Allah ne uslisava dovu.

To biva razlogom da insan zastane i promisli o sebi, svojim grijesima i o svojim dobrim djelima; odvaze ih i uvidi koliko je dobro koje cini malehno a grijesi koje cini koliko se veliki.

A to je fantasticna Milost od uzivsenog Allaha, da pruzi robu tu mogucnost u ovom zivotu, dok jos ima sansu da se pokaje i popravi, prije nego sretne Allaha. Covjek moze istraziti sam svoj zivot, svoju vjeru i svoja djela; pa se popraviti prije nego bude prekasno. 

To je Allahova Milost, da pruzi takvu sansu Svome robu. Moguce je da covjek razvije vezu sa Allahom, da se duhovno izgradi i uspije, bas zbog takve teske situacije u kojoj moli Allaha za pomoc, a Allah mu se ne odaziva. To bude uzrokom introspekcije, pokajanja i duhovne izgradnje covjeka putem izgradnje veze sa Allahom onako kako je On propisao; sto covjeku donosi radost i mir na ovom i na buducem svijetu.

Kad covjek shvati tezinu svojih grijeha, kad covjek pojmi Velicinu i Savrsenost Onoga prema Kome je grijesio, kad pozeli da Mu Allah oprosti – dakle da mu uslisa dovu pokajanja, onda ce ostaviti grijehe, povecati dobra djela i njegova ljubav prema Allahu ce se pojacati. Izgradice jednu novu vezu, jedan kontinualni razgovor sa Allahom. Ta veza ce mu biti milija i draza od svega drugog sto je ikad upoznao. A vrhunac imana je kad covjek voli taj ubudijjet, obozavanje Allaha, sluzenje Allahu, vise od svega drugog.

 

  1. j) Dova ti je mozda vec uslisana, ti to ne znas.

To smo vec spominjali. Mozda ti je Allah dao nesto bolje od onoga sto si trazio, jer On u Svom Znanju zna da je to sto trazis lose po tebe. Naveli smo primjer zenidbe odredjenom djevojkom ili dobivanje odredjenog posla. Allah ti je mozda vec uslisao dovu, ali ti to ne uvidjas jer si fokusiran samo na ono sto tvoj nefs (ego) zeli, bas kao bolesno dijete koje place za slatkisima. Taj fokusirani vidik ogranicava covjeka da ne vidi sve druge blagoslove kojima ga Allah obasipa, vec se koncentrise samo na jednu stvar, za koju misli da mu je Allah nije dao. SubhanAllah…

Jednom je siromah dosao El-Hasanu El-Basriju, slavnom ranom ucenjaku i rekao mu: ’Ja sam siromah, pa zamoli Allaha za mene da mi da novaca!’

El-Hasanu El-Basri ga pogleda i upita ga: ’Bi li mi dao 100 hijlada zlatnika za tvoje ruke? Daj mi ih, i dacu ti 100 hiljada zlatnika.’

Covjek je odgovorio: ’Naravno da ne dam!’

El-Hasanu El-Basri ga je upitao: ’Dobro, a bi li mi prodao svoja stopala za tu svotu?

Covjek je odgovorio: ’Naravno da ne bih!’

‘A oci?’

‘Ni oci!’

‘Pa maker tvoje zdravlje?’

’Ni moje zdravlje!’

El-Hasanu El-Basri mu tad rece: ’Ti si milijarder na dvije noge, a zalis se da te je Allah ostavio kao siromaha. Imas blaga kakva se ne mogu zamisliti ni kupiti, a zalis se na Allahovo davanje.’

Covjek moze imati toliko blagoslova koje i ne vidi niti zna u njima uzivati i biti zahvalan na njima. A najvece blago i bogatstvo, je blagoslov imana (vjere koja je usla u srce). Ako te Allah blagoslovi tim blagoslovom, onda sve ostalo blijedi u poredjenju s tim. Nista se ne moze cak ni uporediti sa blagoslovom imana u srcu.

 

  1. k) Samopreispitivanje.

Razmisljanje o tome sta trazim, da li trazim samo stvari koje se ticu dunjaluka, ili trazim i za akhiret. 

Da li ja ispunjavam adabe dove, da li molim kako je pozeljno; da li povecam mogucnost ispunjavanja dove svojim zivotom i nacinom kako i za sto molim Allaha? Da li cinim nesto sto zaklanja dovu od uspinjanja do Allaha i uslisavanja?

Dakle, kad Allah odlaze ispunjenje dove, to potice covjeka da ispituje samu dovu kao i samog sebe i svoju vjeru, u cemu je neizmjerna korist.

 

  1. l) Odlaganje ispunjenja dove je jedna od manifestacija Allahovih Savrsenih Imena i Osobina.

Odlaganje ispunjenja dove pokazuje ti Ko Je Allah.

Jedno od Njegovih Lijepih Imena je El-Muti’ (Onaj Koji daje), jedno je El-Maanij’ (Onaj Koji zadrzava, susteze, obustavlja), El-Hakm (Onj Koji savrseno sudi, odredjuje i odlucuje; i niko ne moze suditi, odlucivati ili odredjivati Njemu), jedno od tih Imena je El-’Adl (Pravedni, On daje pravdu i zadrzava zbog pravde), od Njegovih Savrsenih Imena su i El-Keriim (beskonacno Darezljivi i Plemeniti) i El-Mennaan, (Onaj Koji neprestano daje a nista ne uzima nazad)…

Pa zar ti situacija u kojoj On odlaze ispunjenje dove ne pokazuje Allahova Lijepa Imena i Atribute, zar ti to ne pokazuje Ko Je Allah…? Uistinu ova situacija manifestuje Allahovu Savrsenost.

 

  1. m) Jedan od blagoslova i mudrosti odlaganja ispunjenja dove je jedna da covjek usavrsava svoj ibadet (obozavanje) Allaha.

Samo cekanje da Allah uslisa dovu usavrsava ibadet, jer se nada i strah (koja suv da balansirajuca krila imana/vjere) produzuju. Nada u Allaha se pojacava, kao sto se pojacava i strah da Allah nece ispuniti dovu. Takva situacija te podsjeca na tvoju stalnu ovisnost o Allahu i na to kako sam od sebe apsolutno nista ne mozes postici ako ti to Allah ne da.

To cini da Ga jos vise molis i da nastavljas doviti za ono za sto se nadas, a bojis da neces dobiti. Spoznaja da, ako ti to Allah ne da, neces to ni imati (bilo to od materijalnih dobara, ugleda i prestiza na dunjaluku, ili stvari od akhireta).

Time pokazujes Allahu, Koji stalno vidi sta je u tvom srcu, da uvidjas koliko si siromasan i ovisan o Njegovoj Milosti, a On Je Najmilostiviji, ali i Najpravedniji.

Time pokazujes Allahu i da si zadovoljan Allahovom Odredbom za tebe, jer znas da je ne mozes izmijeniti, osim uslisanom dovom; zato se strpis i zadovoljan si onim sto ti Allah odredi. Ne moras biti (vjerovatno i ne mozes biti) sretan, ali bitno je da se ne ljutis na to sto ’te je snaslo’ a to je sve Allahova Odredba, nego si zadovljan Allahovom odredbom mada ti je tesko, zato Ga strpljivo nastavljas moliti dovom da ti olaksa i ispuni ti to sto trazis.

Kada je voljeni sin Rasulullaha Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem, preselio na akhiret a bio je jos malo dijete, Allahov poslanik, alejhisselam se naravno nije obradovao time sto mu je Allah odredio, da sahrani sina. Plakao je tiho, ali je bio strpljiv u svom bolu – nije optuzio Allaha za nepravdu, niti se zalio na svoju sudbinu. Suze su mu tekle niz lice dok je drzao svoje mrtvo djetesce u narucju, privijeno na grudi, ali nije naricao vec je samo rekao: ’Ibrahime, tuzan sam neizmjerno da te gubim, ali necu izreci nista osim onoga cime ce Allah biti zadovoljan. Mi smo Allahovi i Njemu se vracamo [Inna lillahi we inna ileejhi raadžiuun].’

To je primjer za nas: ne mozemo biti sretni zbog onog sto nam zadaje bol i tugu, ali mozemo i moramo biti zadovljni Allahovom Odredbom, ma kakva ona bila.

Time cemo pomoci sebi i na ovom i na buducem svijetu – a ljutnja nece promijeniti nista na ovom svijetu i donijeti nam to za cim zalimo, ali ce nam na akhiretu donijeti Allahovu srdzbu zbog nezadovoljstva i nestrpljenja koja sudbinom, koja su obiljezje nevjernika. 

Vjernik strpljivo prihvata ono sto mu se desi (’snadje ga’) uvjeren da je ono sto je Allah za njega spremio u buducnosti sigurno bolje, makar to covjek sam ne mogao vidjeti u trenutku dok ga prozima bol.

 

  1. n) U ovakvoj situaciji se potvrdjuje i tvoja skrusenost pred Allahom.

Kad ti Allah odlaze ispunjenje dove, postajes skruseniji pred Allahovom Velicinom i nastojis Mu se pribliziti jos vise. 

Da ti se svaka dova i zelja uvijek ispunjava cim je zamolis, ne bi imao taj predivni osjecaj da si ti ’abd (rob) Savrsenog Allaha, Svjetlosti nad svjetlostima, Izvora mira i ljubavi, Najmilostivijeg Gospodara nebesa i zemlje. A zar to nije nesto predivno, nezamjenljivo blago?

 

  1. o) Borba protiv sejtanovih spletki i saputanja (vesvesa) je jos jedan, izuzetno vazan, aspekt mudrosti u odgadjanju ispunjenja dove vjernika.

Sejtan koristi ovakvu priliku da napadne vjernika i pocne mu saputati vesvese i sumnje u Allahovu Ljubav, Milost i Velicinu, ili eu’zubillah, nesto jos gore od toga.

Zato u takvim prilikama, kad te sumnje (sejtanove vesvese) pocnu napadati, znaj da bas tad, okrecuci se jedino Allahu, obnavljas svoj iman i time ubijas sejtana smrtonosnim i bolnim udarcima. A sejtan je tvoj najljuci neprijatelj, pa ga takvim i smatraj.

Kako smo vec rekli: kad nemas neprijatelja protiv koga se moras boriti, postajes slab. Sam okad postoji neprijatelj, tvoja se snaga i hrabrost mogu iskazati. Budi svjestan svog najljuceg neprijatelja i njegovih stalnih pokusaja da te skrene sa pravog puta klanjanja jedino Allahu; i porazi ga okrecuci se stalno i jedino Allahu za pomoc i snagu. Allah je Gospodar svega sto postoji i sejtan ti ne moze apsolutno nicim nauditi, osim ako mu se prepustis i okrenes od Allaha. Drzi se Allaha i najcvrsce veze .

Ovo je jedna od najvaznihih situacija i ispita na kojima se muslimanu moze desiti da poklekne pred sejtanovim napadima: vjernik moli i moli i moli Allaha, ali ne vidi rezultate svojih dova, pa napuste dovu i obozavanje Allaha – bas kao sto nam je i Poslanik Muhammed alejhisselam, rekao. I onda Allah sigurno nece udovoljiti dovi, ako je covjek napusti i ne moli Ga.

A ujedno je napustanje ibadeta upravo ono sto je sejtanov krajnji cilj: zavesti covjeka sa pravog puta, svrhe covjekovog kratkog zivota na Zemlji i povuci ga sa sobom u vjecnu vatru dzehennema, eu’zubillah. 

Postoje jos mnogi blagoslovi i mudrosti u Allahovom odgadjanju ispunjenja dove, ali mi smo danas spomenuli samo ove.

Shvatite, draga moja braco muslimani, da cak ni sve dove Allahovog posljednjeg Poslanika, Rasulullaha Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem, najplemenitijeg od svih Allahovih stvorenja koje je ikad postojalo ili ce postojati, najboljeg covjek koji je ikad zivio – cak ni njegove sve dove nije Allah uslisao! Pa sta onda mi da kazemo, koji se u ibadetu i cistoti karaktera i ponasanja ne mozemo ni uporediti sa tim najplemenitijim covjekom?

Rasulullah Muhammed, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: ‘Molio sam od svog Gospodara tri stvari. Dvije mi je uslisao, a trecu nije. Molio sam Ga da ne unisti moj ummet susom (zedju), pa mi je uslisao molbu. Molio sam Ga da ne unisti moj ummet poplavom (davljenjem), pa mi je uslisao molbu. I molio sam Ga da medjusobno ne ratujemo, ali mi tu molbu nije uslisao.’ Poslanik, alejhisselam, je samo ljudsko bice, a ne bog ne’uzubillah… njegovo je da trazi, a na Allahu da ispuni ili ne ispuni, iz Svoge neizmjerne i savrsene Mudrosti, Ljubavi, Znanja, Darezljivosti i Blagodati.

I danas vidimo da se muslimani medjusobno bore i ratuju jedni protiv drugih, jer ovu dovu Poslanika Muhammeda, alejhisselam, Allah nije uslisao. U Njegovom odbijanju uslisavanja te dove postoji veca mudrost i dobro, nego u tome da ju je uslisao, ali to je nesto sto je van domasaja naseg znanja i shvatanja, to je dio znanja i mudrosti koji je Allah zadrzao za Sebe. A Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je molio Allaha da zastiti njegov ummet od onoga o cemu ga je Allah obavijestio putem Objave da je unistilo prethodne narode.

Ovo je dunjaluk, i sve dove jednog insana se ne mogu ni uslisati, jer bi to onda postao njegov Dzennet. 

Ibn ul-Džewzi, jedan od ranih islamskih ucenjaka, napisao je divan pasos u jednoj knjizi koji cu vam procitati, jer je koristan. Ibn ul-Džewzi je bio veliki ucenjak i obozavao je Allaha onako kako Ga treba obozavati, bio je bogobojazan i osim toga je bio i veliki asket, kao i Poslanik Muhammed, alejhisselam, nije se odavao ovom svijetu. Rekao je:

’Jednom sam bio u teskoj nevolji, pa sam redovno molio Allaha da me oslobodi te neovlje i olaksa mi, da me blagosilja olaksanjem i slobodom od tegoba. Ali cinilo se da Allah odgadja Svoj odgovor na moje dove, pa se moja dusa (nefs, ego) pocela osjecati uzrujanost i nemir. Pa sam rekao svojoj dusi (svome egu, svome nefsu): Tesko tebi! Razmisli o svojoj situaciji! Jesi li ti ’abd (rob) ili si ti kralj?! Da li ti odlucujes, ili se tebi odredjuje?! Zar ne znas da je ovaj zivot mjesto iskusenja i testiranja?! Pa ako molis za nesto, a to ti se ne ispuni, pa ti budes nestrpljiv cekajuci olaksanje, o nefsu moj – pa u cemu je onda test i iskusenje?! Ovo sad kroz sto prolazis jest iskusenje! Cinjenica da ti Allah nije odgovorio na dovu jest iskusenje! Kad bi makar, nefsu moj, shvatio svoju odgovornost, onda bi ti ono sto ti se cini teskim postalo lahko, a ono sto ti je nepodnosljivo, postalo bi ti lahko. Nakon sto je moj nefs o tome razmislio, smirio se.

Imao sam i drugi odgovor, a to je: Ti, nefsu moj, molis Allaha za svoje potrebe i zelje i za sve ono sto ti zelis, ali zaboravljas da upitas sam sebe sta Allah trazi od tebe!

Plemenitog li teksta! Ti trazis od Allaha ono sto ti dusa zeli, i ocekujes da ti odgovori – a zaboravljas sta Allah zeli da ti radis, sta On ocekuje od tebe… ustanes i molis Ga za jos i jos i jos, a ni ne upitas sam sebe sta Allah zeli od mene, sta sam mu cvrsto obecao dok jos nije spojio dusu moju sa ovim tijelom u kojem je na Zemlji…? Ibn el-Džewzi zakljucuje: ’To je sustina neznanja (gluposti).’

Zato sto je prigodno i logicno da cinis upravo suprotno, jer ti si rob, Allah je Gospodar. Inteligentan rob nastoji ispuniti prava koja Gospodar ima kod njega, a zna da Gospodar ne mora ispuniti nista od njegovih zelja. Rob mora ispuniti prava Gospodara, dao njemu Gospodar nesto ili ne. Njegovo nije da sudi o tome, vec on mora ispuniti svoje duznosti prema Gospodaru.

Tako je i sa nama i Allahom: mi moramo ispuniti duznosti koje imamo prema Allahu a ne mozemo zahtijevati nista od Njega.’

Ibn ul-Džewzi nastavlja: ’Nakon sto sam to rekao svom nefsu, jos vise se smirio.’

Ibn ul-Džewzi nastavlja: ’Imao sam i treci odgovor svojoj nezadovoljnoj, uznemirenoj dusi, a to je: Zakasnjeli odgovor na dovu je rezultat tvojih vlastitih grijeha, nefsu moj. Tvoji grijesi blokiraju put da se dova uzidgne do Allaha. Sama si, duso moja grijesna, zatvorila put svojoj dovi. Kad bi samo otvorila taj put ostavljajuci grijehe, tada bi i odgovor na tvoju dovu pozurio.

Draga braco, pogledajte u svoje vlastite grijehe – oni preprecuju put vasim dovama da se dignu do Allaha, od mahana Cistog, Mira, Uzvisenog. Otvorite ta vrata, pocistite smece i prljavstinu vlastitih grijeha iskrenim pokajanjem Allahu, ostavljanjem grijeha i ispunjavanjem obaveza prema Allahu.

Ibn ul-Džewzi nastavlja: ’Nakon sto sam to rekao svom egu (svojoj dusi), on je uvidio istinu, sasvim se smirio i postao zadovoljan.’

Ibn ul-Džewzi nastavlja: ’Zatim sam rekao svom nefsu: Imam i cetvrti odgovor za tebe, a to je da ti molis nesto o cemu ne znas kakav mu je ishod. Uistinu, mozda bi ispunjenje te zelje bilo stetno po tebe. Ti si poput djeteta koje ima vrucicu, a place i trazi bombone. Onaj Koji vlada tobom je svjesniji tvoje situacije i bolje od tebe zna sta je dobro za tebe. Zar Allah nije rekao: ”Ne volite nesto, a ono moze biti dobro za vas [sura 2, ajet 216]”?’

Ibn ul-Džewzi nastavlja opisivati ovaj razgovor, ali ja sam vam procitao ovaj pasus, jer tako lijepo rezimira ovo o cemu govorimo u ovom poglavlju, a to je: ne pitaj zasto mi Allah ne odogovara na moje dove? Razmotri mudrosti i koristi neispunjavanja tvoje dove, i zahvali Allahu da ti je odabrao opciju koja je bolja za tebe. Ali ne napustaj dovu! Jer dok god dovis, Allah ce ti nastaviti davati dobro, pa ako ti ne da nesto specificno dace ti bolje od toga, ili te sacuvati od slicnog zla. Samo nikad ne napustaj dovu! Ne postoji nikakav izgovor da to sam sebi ucinis, takvu nepravdu. Nego utjesi sebe ovim mudrostima, i iskoristi priliku da se priblizis Allahu moleci Ga jos vise!

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s

%d bloggers like this: